Turisti u Hrvatskoj dnevnu potrošnju povećali 15 posto, na prosječno 162 eura

Bez autora

Oct 27 2026

Na obali, koja i dalje ima najveći udio u hrvatskom turizmu, gosti u prosjeku troše 162 eura na dan ili 15 posto više nego 2022., 87 posto gostiju jako je zadovoljno boravkom, dok su najnezadovoljniji prometom, pokazali su rezultati istraživanja TOMAS, koje još od 80-ih svake tri godine provodi Institut za turizam.

TOMAS 2025./2026. je istraživanje o stavovima i potrošnji turista koje već gotovo 40 godina provodi Institut za turizam što je rijetkost među mediteranskim zemljama, rekao je ravnatelj tog instituta Damir Krešić, naglasivši važnost suradnje s Ministarstvom turizma i sporta te Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ) gdje je predstavljanje i održano.

Zadnji TOMAS rađen je 2022. te se rezultati uspoređuju s tom godinom.

Zrinka Marušić iz Instituta rekla je da je istraživanje provedeno na uzorku od gotovo 15 tisuća turista u plaćenom smještaju s bar jednim noćenjem od travnja 2025. do travnja 2026. te u oko 5.000 smještajnih objekata.

Najveća potrošnja na smještaj, a među strancima najmanje troše Nijemci i Slovenci

Od ukupnih 162 eura dnevne prosječne potrošnje, najveći udio u izdacima od 66 posto odnosi se na smještaj, hranu i piće, a oko 34 posto ostale destinacijske usluge.

U hotelima je potrošnja bila 211 eura po danu, obiteljskom smještaju 158 eura, a u kampovima 113 eura.

Najbolji potrošači su turisti iz SAD-a i UK, s 280 odnosno 248 eura dnevno, a slijede ih turisti iz Španjolske i Skandinavije sa oko 240 eura, dok su najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj, Nijemci i Slovenci, prema riječima Zrinke Marušić, među 20-ak ispitanih nacija na dnu ljestvice sa 135 odnosno 127 eura na dan.

U jadranskoj Hrvatskoj, gdje se ostvaruje glavnina turističkog prometa, prosječna dnevna potrošnja bila je ista ukupnoj - 162 eura, a u kontinentalnoj malo više, 164 eura ili 21 posto više nego u istraživanju iz 2022. godine.

U jadranskoj je ostvaren i porast gostiju veće kupovne moći na njih 74 posto sa primanjima iznad 4.000 eura, kao i udjel novih gostiju, sa 14 na 22 posto, kao i onih koji dolaze zrakoplovom, sa 12 na 17 posto, uz još uvijek dominantne dolaske cestom.

U kontinentalnom dijelu zemlje zrakoplovom dolazi njih isto kao i prije, 31 posto, te ostaju prosječno 2,8 noćenja, dok je to 2022. bilo 3,4 noćenja, a skratili su se i boravci na Jadranu, s 8,4 na 6,9 noćenja.

Uz plivanje najdraža aktivnost odlazak u restorane koji su kao i trgovina s "natprosječno visokim cijenama"

Od ostalih rezultata, Marušić je istaknula i da je oko 40 posto turista Hrvatskoj visoko obrazovano, da najmlađe goste ima Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija, a najstarije Primorsko-goranska i Istarska. Grad Zagreb ima najviše poslovnih gostiju i onih koji traže gradske odmore, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše turista koji imaju najviša primanja.

Bitnim je izdvojila i veliku lojalnost turista Hrvatskoj, kao i da se o Hrvatskoj prije nego dođu informiraju iz raznih kanala, a u Hrvatskoj su im i dalje važne preporuke domaćina i stanovnika, čiju gostoljubivost i dalje ocjenjuju visokim ocjenama, kao i njih oko 80 posto zadovoljstvu boravkom.

Za razliku od prije sada su zadovoljniji i uređenošću plaža, a osim plivanja, sunca i mora, i na Jadranu i na kontinentu najviše vole obilaziti restorane, njih više od 50 posto, od kojih većina kao i trgovinu odnosno svu izvanspansionsku ponudu ocjenjuju s "natprosječno visokim cijenama.

To je komentirao i ministar Tonči Glavina, rekavši da se sada na tome treba više poraditi.

Važan daljnji rast kvalitete, ulaganja i prilagođavanje trendovima potražnje

- Nedvojbeno je bitan zaključak istraživanja da Hrvatska raste u kvaliteti i da su turisti zadovoljni boravkom, što potvrđuje da sve naše politike idu u dobrom smjeru, koji znači i razvoj dugoročno održivog, cjelogodišnjeg i kvalitetnog turizma. U tome je jako bitna pred i posezona, u kojima se od 2016. do danas turistički promet povećao 60 odnosno 30 posto, a ukupno prihodi od stranih turista za 90 posto, rekao je Glavina.

Poručio je da podizanje kvalitete ostaje i dalje glavni cilj, što znači i nastavak snažnih ulaganja, kao i porast prihoda uz zadovoljstvo stanovnika.

Istraživanje je važnim ocijenio i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, jer služi i za kreiranje promotivnih aktivnosti i komunikacije s tržištima.

Većina turista u Hrvatsku dolazi automobilima, obalu posjećuju zbog mora, a kontinent zbog posla. Borave kraće nego prije, na obali ostaju do sedam dana, a u kontinentalnom dijelu do tri.

- Ovakva istraživanja važna su za razumijevanje profila naših gostiju, njihovih očekivanja, potrošnje i zadovoljstva turističkom ponudom. Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje kako se mijenjaju navike turista i gdje imamo priliku dodatno jačati konkurentnost hrvatskog turizma. Ovogodišnji rezultati potvrđuju nam da Hrvatska privlači goste koji u prosjeku troše više, ali i da se njihove navike mijenjaju. Naš zadatak nije samo povećavati turistički promet, nego stvarati veću vrijednost od svakog turističkog dolaska. To znači jačati kvalitetu ponude, poticati dulji boravak, razvijati cjelogodišnji turizam i bolje povezivati smještaj s gastronomijom, kulturom, sportom i drugim sadržajima, izjavio je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

- Rezultati TOMAS istraživanja važna su podloga za daljnje unapređenje hrvatskog turizma i kvalitetno usmjeravanje naših promotivnih aktivnosti. Kako bismo gradili konkurentan i održiv turizam, važno je razumjeti tko su naši gosti, što ih motivira na dolazak i kakva iskustva traže. Upravo nam ovakva istraživanja omogućuju da svoje aktivnosti temeljimo na konkretnim pokazateljima i stvarnim iskustvima posjetitelja. Naš je cilj Hrvatsku nastaviti pozicionirati kao sigurnu, autentičnu i cjelogodišnju destinaciju koja svoju konkurentnost gradi na raznolikosti ponude, prirodnim i kulturnim bogatstvima, gostoljubivosti i kvaliteti ukupnog iskustva, poručio je direktor HTZ-a

Kristjan Staničić.

Rezultati dodatno pokazuju kako se Hrvatska ističe kvalitetom doživljaja i ponudom koja privlači različite profile gostiju. Među elementima s vrlo visokim ocjenama zadovoljstva na Jadranu izdvajaju se ljepota mjesta i prirode, osobna sigurnost, atmosfera i ugođaj, dok gosti kontinentalne Hrvatske posebno visoko ocjenjuju osobnu sigurnost, gostoljubivost lokalnog stanovništva, ukupni boravak te kulturnu i umjetničku ponudu.

Čak 69 posto gostiju kontinentalne Hrvatske gotovo sigurno bi preporučilo destinaciju koju su posjetili, a na Jadranu taj udio iznosi 58 posto.

Ocenite tekst